Okrugli sto: Zdravlje i zdravstveni turizam i njihova povezanost sa sportom

Na Univerzitetu Crne Gore održan je okrugli sto na temu „Zdravlje i zdravstveni turizam i njihova povezanost sa sportom”, organizovan od strane Univerziteta Crne Gore, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje i Medicinskog fakulteta, na kojem je kratko obraćanje imao i predsjednik Crnogorskog olimpijskog komiteta Dušan Simonović.

Simonović je istakao da je uticaj sporta i fizičke aktivnosti ključan u očuvanju zdravlja.

U ovom mom kratkom obraćanju želio bih prenijeti sopstvena iskustva iz ove oblasti, s obzirom na to da već dosta dugo sam prisutan u crnogorskom sportu, a više od petnaest godina i u međunarodnoj olimpijskoj porodici.

Sport je veoma važna komponenta društveno-ekonomskog razvoja koja kroz njegovu uključenost i integrisanost u sfere ekonomskog, društvenog, zdravstvenog i političkog života direktno ili indirektno utiče na svakog ponaosob. Sport kao radno-intenzivna djelatnost pored uticaja na zdravlje populacije ima veliki uticaj na BDP i zaposlenost. Istraživanja sprovedena u Evropskoj uniji 2012. i 2018. godine o doprinosu sporta ekonomskom rastu i zapošljavanju, dala su makroekonomske procjene važnosti sportskog sektora za ekonomiju Evropske unije, posebno njegovog potencijala za uticaj na rast BDP-a i zaposlenosti.  Pošto je sport, kako sam pomenuo, radno-intenzivna djelatnost, prema pomenutim studijama, utvrđeno je da sport kao društvena djelatnost znatno više intenzivira rast zaposlenosti nego rast BDP-a, tj. stvara veće učešće sporta u ukupnoj zaposlenosti nego  što je  njegovo  učešće  u BDP-u. Prema rezultatima tih studija učešće zaposlenih koji  su povezani sa sportom u ukupnoj zaposlenosti Evropske unije bilo je 2,72% a sportski sektor je generisao 2,12% BDP-a Evropske unije.

Pored toga, sport i fizička aktivnost izuzetno doprinose zdravlju nacije. Aktuelna situacija sa pandemijom COVID-a 19, koji na iznenadan i  dramatičan način utiče na sve oblasti društva uključujući i sektor sporta, kao i brojne studije SZO-a, su nam pokazale koliko dobra opšta zdravstvena situcija  doprinosi prevazilaženju zaraznih bolesti.  Sport je, dakle, jedan od činilaca ekonomskog rasta i razvoja koji, sa druge strane, poboljšava i razvoj samog društva. Sportska aktivnost u bilo kom vidu i u bilo kojoj životnoj dobi pozitivno utiče na zdravlje ljudi. Redovno se baviti sportom i fizičkim aktivnostima jedan je od ključnih činilaca očuvanja zdravlja ljudi koja je proizišla iz fizičke kulture i dio je ukupne kulture jednoga naroda.

U novije vrijeme se sve više prepoznaje potreba za fizičkim aktivnostima i u tom pravcu je potrebno na ovom mjestu skrenuti pažnju na dvije rezolucije SZO, prva o globalnoj strategiji zdrave ishrane, fizičke aktivnosti i zdravlja i  druga – Rezolucija o unaprjeđenju zdravlja i zdravih stilova života. Možemo konstatovati da se svaki cent uložen u sport višestruko isplati, te u tom pravcu želim podsjetiti na riječi profesora Anastasovskog koji kaže da, ukoliko želimo živjeti u civilizovanom društvu i društvu u kojem vladaju odgovornosti za budućnost naše djece, moramo djelovati i posvetiti se omasovljenju sporta jer to na kraju predstavlja korist i za pojedinca i za društvo u cjelini.

Imam potrebu da naglasim vezu između sporta i turizma koja datira još iz helenske kulture i prvih Olimpijskih igara, kada je pored takmičenja veoma važan segment Igara bilo i putovanje, obilazak svetilišta i hramova, boravak, odmor i raznovrsna relaksacija, zapravo ono što i danas smtramo sastavnim dijelom svakog turističkog putovanja i posjeta. Ono što bih prenio kao sopstveno iskustvo, budući da sam u sportu prisutan gotovo četrdeset godina, je da svaki ozbiljan turistički objekat, odnosno kompleks u zemljama kojima je turizam jedna od proritetnih privrednih grana, pored smještaja, dobrih restorana i objekata za zabavu, nudi i ozbiljne i jako dobro opremljene objekte za sport i rekreaciju. Odavno, kako neko reče, za dobar i  kvalitetan odmor i opuštanje nije dovoljan krevet i dobar ručak nego mnogo više od toga. Mislim da bi ovom segmentu turizma Crna Gora trebalo da posveti dužnu pažnju, jer ima za to jako puno prostora, a kao relativno geografski mali prostor i određene prednosti i potencijale, kako na jugu tako i na sjeveru. Sportski turizam posljednjih godina dobija jako na značaju i smatram da turistička privreda na taj vid turizma bi trebalo ozbiljno da računa. Mi u Olimpijskom komitetu smo i inicirali neke ideje izgradnje sportskih centara koji bi služili i turistima i sportistima u cilju poboljšanja ukupne turističke ponude i produženja turističke sezone. Takođe, koristili bi se domaći resursi umjesto skupih priprema u inostranstvu, a bila bi to prilika da ponudimo, koristeći svoje potencijale, prijatan boravak i pripreme sportistima iz okruženja.  Računajući na sinergiju sporta i turizma mnoge vlade u Evropi i svijetu imaju te dvije djelatnosti u istom resoru.

I na kraju, pošto se nalazimo na Univerzitetu Crne Gore, kao ključnoj  instituciji crnogorske nauke, kulture i umjetnosti, koji će se u narednim sedmicama, uz učešće relevantnih sagovornika baviti i pitanjima očuvanja crnogorskog identiteta, želio bih, prije svega, da iskažem zadovoljstvo što će se Univerzitet baviti ovom temom, jer je ona nakon obnavljanja crnogorske nezavisnosti i slobode bila ostavljena uglavnom političarima, što svakako nije dobro ili u najmanju ruku nije dovoljno.

Kako stoji u Povelji MOK-a, kroz obrazovnu vrijednost dobrog primjera vrhunski sportisti prenose osjećaje pripadnosti, zajedništva, solidarnosti i odanosti svojoj zemlji, a mi u Crnoj Gori imamo sjajnih primjera za to, kao što je na primjer bio doček rukometašica iz Londona 2012. nakon osvajanja prve crnogorske olimpijske medalje. Kako u praksi funkcioniše i oblikuje se sportska lojalnost i solidarnost, osjećajem pripadnosti, euforije zbog dobrog rezultata, sport postaje važan dio kolektivne i državne simbolike. Očiglčedno je da savremena Crna Gora traži adekvatan naučni pristup ovom pitanju jer je jasno da je potreban jedinstven metodološki pristup ovoj temi. Siguran sam da će naši sportisti na sve ovo dati adekvatan odgovor jer je „sport  univerzalni jezik koji zbližava ljude, bez obzira na njihovo porijeklo, vjeru ili ekonomski status” kako je govorio Kofi Anan, bivši sekretar Ujedinjenih nacija.

Pored predsjednika COK-a, na ovu temu su govorili i rektor UCG Danilo Nikolić, koji je otvorio okrugli sto, zatim prorektorica za nastavu UCG Đurđica Perović, dekan Fakulteta za sport i fizičko vaspitanje Stevo Popović, dekan Medicinskog fakulteta Miodrag Radunović i direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković.

Sponzori i partneri

Partneri MOK-a

Dokumenta

 

0
Web Design BangladeshWeb Design BangladeshMymensingh